Iskoristi poticaje! Servis za praćenje bespovratnih poticaja i izradu dokumentacije za natječaje

Servis za praćenje bespovratnih poticaja!

FAQ

Home/FAQ

O POTICAJIMA

ŠTO SU BESPOVRATNI POTICAJI?

Bespovratni poticaji (ili bespovratna sredstva) predstavljaju razne oblike financijske pomoći koje dodjeljuju ministarstva, županije, gradovi i općine, agencije, fondovi, zaklade i ostale interesne institucije i skupine. U bespovratne poticaje spadaju i EU fondovi koje i dalje nedovoljno koristimo, a predstavljaju ogroman potencijal. Prosječni gospodarski subjekt u jednoj kalendarskoj godini može iskoristiti više raznih oblika poticaja. Uspješne tvrtke prate i javljaju se na svaki objavljeni natječaj, te na taj način povećavaju svoju tržišnu konkurentnost.

KOJI SU CILJEVI BESPOVRATNIH POTICAJA U RH?

Ciljevi bespovratnih poticaja definirani su u svakom pojedinom natječaju, ali najčešće je riječ o povećanju konkurentnosti poslovanja u nekom gospodarskom sektoru (npr. poticaji domaćim proizvođačima tekstilnih proizvoda za kupnju novih strojeva), povećanju i poticanju izvoza (npr. poticanje izvoza hrvatskog namještaja), poticanju edukacije (npr. poticanje informatičkog opismenjavanja radnika), poticanju zapošljavanja (poticaji za zapošljavanje osoba mlađih od 25 godina) ili prilagodbi novonastalim tržišnim uvjetima (poticaji za samozapošljavanje), poticajima za ulaganje u marketing, standardizaciju proizvodnih procesa i mnogim drugim.

Kada govorimo o poticajima namijenjenim neprofitnom sektoru, poput udruga, zaklada, društava i tome sl., postoji cijeli niz poticajnih mehanizama. Osobama koje dijele zajedničke ciljeve, ideje ili možda probleme, udruživanje u neki oblik neprofitne organizacije, poput npr. udruge, stavlja na raspolaganje cijeli niz poticaja, od domaćih do EU fondova, ali i popriličan broj natječaja raznih zaklada, poslovnih tvrtki i konzorcija, kojima se podupre ideja, razvoj i rad udruge.

ŠTO SE NAJČEŠĆE POTIČE?

U 2010.godini Republika Hrvatska putem svojih resornih ministarstava podijelila sveukupno oko 700 mil. kn. Poticala su se ulaganja u poljoprivredu, turizam, ulaganja u strojeve i opremu, zaštita intelektualnog vlasništva, ulaganja u edukaciju zaposlenika, informatizacija, standardizacija poslovnih procesa, strateško povezivanje i udruživanje gospodarstvenika, i tome sl. Neprofitni sektor potican je na istraživanje i razvoj, provedbu specifičnih aktivnosti, humanitarne akcije, zaštitu okoliša, pisanje studija, knjiga, organizaciju skupova, izložbi, stručnih tribina i tome sl.

Kada govorimo o EU fondovima i bespovratnim sredstvima koja su tu na raspolaganju, obično je riječ o razvoju, pripremi i provedbi/ implementaciji raznih projekata koji su u skladu sa politikom Europske Unije. Bespovratna sredstva dodjeljuju se unutar područja istraživanja i razvoja, edukacije, zdravstva, zaštite potrošača, zaštite okoliša, humanitarnih aktivnosti i dr.

Fondovi koji su trenutno otvoreni za RH su dobrim djelom namijenjeni unaprjeđenju funkcioniranja države i njenih institucija (poput npr. sređivanja pravosuđa, izrade katastra i tome sl.), te jedinica lokalne uprave i samouprave (poput npr. sanacije vodovoda, izrade raznih studija i tome sl.), prvenstveno putem programa IPA. Ipak, u masi otvorenih EU natječaja postoje i oni koji potiču mnoge aktivnosti koje mogu biti zanimljive malom i srednjem gospodarstvu, poput istraživanja i razvoja novih tehnologija, izrade prototipa (CIP, FP7), zatim poljoprivrede i turizma (IPARD), razvoja medija (MEDIA), te edukacije, razmjene znanja i cjeloživotnog učenja (LLLP).

KOJI SU UVJETI ZA DOBIVANJE BESPOVRATNIH SREDSTAVA RH?

Da bi imali pravo na korištenje bespovratnih sredstava RH najčešći uvjeti koje prijavitelji moraju ispuniti su slijedeći:
• imati sjedište na području Republike Hrvatske
• biti u većinskom privatnom vlasništvu
• biti u skladu s odredbama o potporama male vrijednosti (ukupni iznos primljenih poticaja u posljednje 3 godine ne smije biti veći od 200.000 EUR)
• imati opravdana odobrena sredstva državne potpore iz prethodnih godina ukoliko su ista dobili
• imati podmirene obveze prema državi i zaposlenicima i sl.

O pravu nastupa na nekim natječajima odlučuje i broj zaposlenih, postotak izvoza te porast poslovanja u prethodnom razdoblju.

Isključivo pravilo koje se ponavlja je da pravo na poticaje nemaju prijavitelji koji su u stečaju ili postupku likvidacije.

ODOBRAVAJU LI SE POTICAJI PODUZETNICIMA KOJI POSLUJU S GUBITKOM?

U većini slučajeva poticaji se dodjeljuju isključivo tvrtkama koje su pozitivno poslovale u protekloj godini. Iznimno, postoje natječaji na kojima su prioriteti za poticanje usmjereni prema budućem poslovanju, poticanju izvoza ili pokretanju projekta i tome slično. Na takvim natječajima negativno poslovanje u protekloj godini zasigurno predstavlja minus, ali ne i razlog za isključivanje s natječaja, uz uvjet da su svi ostali parametri zadovoljavajući.

TKO IMA NAJVIŠE ŠANSE ZA DOBIVANJE BESPOVRATNIH POTICAJA?

Sama ideja bespovratnih poticaja jest potaknuti perspektivne, kvalitetne, strateške ali i deficitarne gospodarske subjekte, institucije ili ustanove, kako bismo dugoročno potaknuli globalni razvoj. Proizvodni sektor uvijek pruža više sigurnosti za državu i lokalnu samoupravu (zbog osiguranog dugoročnog ubiranja poreza), ali i za radnike (sigurnost radnog mjesta je u proizvodnji mnogostruko veća nego u uslužnom sektoru), stoga ne čudi što je većina poticaja usmjerena proizvodnji, uzgoju, preradi, razvoju i sl.

Naravno, broj poticaja na koje se mogu prijaviti ovisi prvenstveno o djelatnosti samog subjekta i njegovog poslovanja. U najpoticajnije grupe spadaju gospodarski subjekti koji se bave proizvodnjom, preradom ili nekim tipom usluga koje se oslanjaju na proizvodne tvrtke te na taj način povećavaju njihovu konkurentnost, kao i konkurentnost našeg gospodarstva. Zatim, posljednjih godina posebno se potiču izvozno orijentirane tvrtke (Hrvatska Izvozna Ofenziva), ali i tvrtke koje se bave informatičkim tehnologijama, poput programiranja, razvoja IT aplikacija i tome slično. Korektno je napomenuti da su trgovačke i uslužne djelatnosti rjeđe zastupljene u dodjeli poticajnih sredstava (osim ukoliko vlasnik ne pripada nekoj od „manjina“).

POSTOJE LI POTICAJI ZA PODUZETNIKE POČETNIKE?

Poticaji za početnike postoje, ali nisu baš jako izdašni. Statistički, oko 70% poslovnih subjekata ne doživi svoju treću godinu postojanja. Zbog toga, država nema prevelikog interesa ulagati putem bespovratnih sredstava u ovu kategoriju poduzetnika, jer postoji veliki rizik da bespovratna sredstva budu bačena uzalud. Ipak, postoje poticaji od Ministarstva Gospodarstva, koji se raspisuju u pravilu jednom godišnje, gdje se simboličnim iznosima potiču mladi poduzetnici (do 30 g. starosti), poduzetnici početnici (do 3. godine postojanja), te ostale „manjine“ u poduzetništvu, poput žena, invalida i sl.

JESU LI POTICAJI MULJAŽA?

Servis „ISKORISTI POTICAJE!“ aktivno djeluje od siječnja 2010. godine i do sada smo za svoje klijente napisali preko 200 natječajnih dokumentacija, za dobivanje raznoraznih poticaja. Sa stajališta iskustva, možemo reći da je sustav poticanja u RH iz godine u godinu izgleda sve profesionalniji i usmjereniji, raste uslužnost (i educiranost) kontakt osoba, dokumentacije su jasnije a natječaji usmjereniji na zadovoljavanje specifičnijih potreba (za razliku od starih natječaja od prije par godina, koji su bili preopćeniti). Moramo napomenuti da nam je zbog toga izrazito drago jer se na taj način jedino može pomoći razvoju domaćeg gospodarstva. Sa druge strane, smatramo da još mora poradit na transparentnosti dodjele i jasnijim kriterijima po kojim se sredstva dodjeljuju.

Kada govorimo o EU fondovima, poticaji su definirani vrlo precizno i detaljno, kriteriji su stroži, a dokumentacija je često opširna i ponavljajuća. Sve to povećava mogućnost pogreške, što mnoge navodi na odustajanje prije nego što su pokušali. Ali naravno, mnogi su pozitivni primjeri iz domaće prakse koji ukazuju da korištenje EU fondova može razviti i unaprijediti poduzetnika. Iako se aparat koji stoji iza EU fondova čini velik, moćan i nepogrešiv, i oni su ljudi od krvi i mesa, i njima se dešavaju propusti. Jedna od posljednjih vijesti je ona gdje Europska komisija procjenjuje da je 2009. u Italiji nestalo 1,22 milijarde EUR, koje je vjerojatno od siromašnih regija pokupila – mafija.

O USLUZI "ISKORISTI POTICAJE"

KOJA JE PREDNOST KORIŠTENJA NAŠE USLUGE?

Kao prvo, da raščistimo: naša usluga nije nikakav bauk. Svaka osoba prosječne inteligencije u stanju je pripremiti solidnu natječajnu dokumentaciju. Ali zašto se tvrtke onda nedovoljno javljaju na natječaje? Obično je riječ o nedostatku vremena, pravovremene informacije ili nedostatku ideje za što tražiti poticaj.

Prednost naše usluge je višestruka. Kao prvo, uvijek ste pravovremeno informirani o otvorenim natječajima, a naši konzultanti uvijek će Vam dati vrijedan savjet da li se isplati javljati na neki natječaj ili ne. Na taj način ne gubite vrijeme na suvišno razmišljanje, niti se morate opterećivati sa vremenskim rokovima za pripremu dokumentacije. Kao drugo, ukoliko Vas neki natječaj zainteresira, mi odrađujemo posao u Vaše ime i za Vaš račun, po cijeni koja je višestruko manja od cijene jednog zaposlenika koji bi to inače morao raditi, uz uvjet da radi jednako kvalitetno. Mi odrađujemo praktički sve: od prikupljanja dokumentacije, suglasnosti, izjava i sl., ispunjavanja obrazaca i pisanja projektnih sažetaka, pa sve do završnog pregleda, kopiranja, uvezivanja i pravovremene predaje. Na Vama je samo da nastavite raditi svoj posao i čekate objavu rezultata.

KOLIKO JE VREMENA POTREBNO ZA PRIPREMU PROJEKTA?

Najbolji recept za uspješnu izradu natječajne dokumentacije jest uska suradnja između tvrtke i konzultanata servisa „Iskoristi poticaje!“. U dosadašnjem radu izrade natječajnih dokumentacija možemo reći da je najlakše surađivati sa tvrtkama gdje se svi dogovori i pregovori vode sa osobama koje odlučuju. Na taj način se period izrade dokumentacije skraćuje na najmanju moguću mjeru, jer se zaduženja za prikupljanje dokumentacije puno lakše podjele i realiziraju. U prosjeku, ako je riječ o domaćim natječajima, natječajnu dokumentaciju moguće je izraditi u svega par dana (ukoliko je veliki dio dokumentacije pripremljen i spreman za obradu), do nekoliko tjedana (ukoliko je riječ o složenoj dokumentaciji koja zahtjeva izradu poslovnog plana, studije i sl.). Ukoliko klijent nikad nije koristio poticaje pa ne razumije njihovu suštinu, nema vremena za prikupljanje dokumentacije i sl., može doći do produljenja rokova izrade. U svakom slučaju, dobra komunikacija je osnova za kvalitetnu izradu dokumentacije, a samim time i za ostvarenje pozitivnih rezultata.

KAKAV JE POSTUPAK U IZRADI PROJEKTA, ŠTO SVE ODREĐUJE VAŠ SERVIS?

U pravilu, mi se trudimo prikupiti sve dokumente koje možemo bez Vas. Naravno, potvrdu porezne uprave ili ovjerenu presliku sudskog registra pripremate Vi, ali zato mi pripremamo sve izjave, sukladnosti, ispunjavamo obrasce i formulare, izrađujemo projektni sažetak i savjetujemo Vas koje račune (ili predračune) da pripremite, sve u cilju postizanja što boljeg rezultata na natječaju.

KOLIKA JE PROLAZNOST VAŠIH PROJEKATA?

U 2010. godini servis „Iskoristi poticaje!“ izradio je preko 150 natječajnih dokumentacija, sa postotkom uspješnosti preko 80%.

Kada govorimo o EU fondovima, prosječna prolaznost domaćih projekata je prilično manja (oko 20-25%). Ako tome ubrojimo složenost pripreme dokumentacije, strogost pri ocjenjivanju, i pedantnost u kasnijoj provedbi, EU fondovi predstavljaju vrlo zanimljivu izvor financiranja ali projekti moraju biti kvalitetno pripremljeni.

KOJI SU POJEDINAČNI IZNOSI ODOBRENIH SREDSTAVA?

U ukupnoj sumi poticaja koji su dodijeljeni našim klijentima dominiraju domaći poticaji, od onih male vrijednosti (od 10.000 kn), pa sve do onih najvećih (maksimalni dobitak 1.300.000 kn).

Kada govorimo o EU fondovima, poticaji se mogu kretati u rasponu od nekoliko desetaka tisuća, pa sve do višemilijunskih iznosa u €. Naši klijenti do sada su tražili iznose do 500.000 EUR, pogotovo stoga što je velika većina njih početnik u njihovom korištenju. Ako ste i Vi početnik, predlažemo da počnete sa manjim projektima, jer EU fondovi predstavljaju dugotrajnu obvezu, stoga je uvijek početi sa nečim što je lakše za realizaciju. Kada je riječ o procjeni Vaših mogućnosti, budite realni.

DA LI VAŠA USLUGA UKLJUČUJE I PRAĆENJE REALIZACIJE PROJEKTA?

Usluga „Iskoristi poticaje!“ uključuje jedino praćenje natječaja i izradu dokumentacije za njihovo dobivanje. Pravdanje dobivenih sredstava kod domaćih natječaja nije toliko komplicirano, i klijenti rijetko traže dodatnu pomoć oko toga. Sa druge strane, ukoliko je riječ o ostvarenim poticajima na nekom EU natječaju, gdje je potrebno periodično praćenje i elaboriranje tijeka projekta, ukoliko smatra potrebnim, klijent može s nama ugovoriti i vođenje cijelog projekta. Mi smo tu zbog Vas.

EU FONDOVI

ŠTO SU TO EU FONDOVI?

EU fondovi predstavljaju financijske potpore koje Europska Unija dodjeljuje svojim gospodarskim subjektima svojih članica, ali i zemljama koje su u fazi pretpristupnih pregovora, poput Hrvatske. Visine potpora kreću se od 10% - 100% financiranja prihvatljivih troškova, odnosno od 500 EUR pa sve do nekoliko milijuna EUR.

SPADAJU LI SVE EU POTPORE U BESPOVRATNA SREDSTVA?

EU potpore možemo podijeliti u 3 kategorije:
a) bespovratna sredstva
b) zajmovi
c) garancije

EU je zasigurno najveći donator na svijetu, sa više od 100 programa i potprograma koji su na raspolaganju hrvatskim organizacijama. Ako uzmemo u obzir da se neki programi objavljuju više puta godišnje, možemo reći da je Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 200 natječaja godišnje.

KOJI SU CILJEVI EU BESPOVRATNIH SREDSTAVA?

Ciljevi EU fondova jesu približiti, prilagoditi i olakšati integraciju Hrvatske u obitelj Europske Unije. Bespovratna sredstva EU dodjeljuje Europska Komisija, i to u područjima kao što su istraživanje i razvoj, obrazovanje, zdravstvo, zaštita potrošača, zaštita okoliša, integriranje socijalno osjetljivih članova društva (invalidnih osoba, manjina...), i sl.

TKO JE SPREMAN ZA EU NATJEČAJE?

Osnovno pitanje koje si morate postaviti prije nego što se prijavite na neki EU natječaj je da li smo spremni na rast i razvoj, ili smo zadovoljni sa sadašnjom situacijom? Ako niste spremni, ne prijavljujte se. Gubite svoje vrijeme.
A i naše.

IPA – INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI 2007-2013

ŠTO JE TO IPA?

• Instrument pretpristupne pomoći IPA (eng. Instrument for Pre-Accession assistance) novi je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007. – 2013. koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.

• Financijska vrijednost programa IPA za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi EUR.

• Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova.

• Republika Hrvatska korisnica je IPA programa i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske Unije, a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija.

• Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:
- Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija)
- Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska)

Program IPA sastoji se od sljedećih pet komponenti:
- IPA I - jačanje kapaciteta i izgradnja institucija
- IPA II - prekogranična suradnja
- IPA III - regionalni razvoj
- IPA IV - razvoj ljudskih potencijala
- IPA V - ruralni razvoj

• Upravljačka struktura uspostavljena je za provedbu svake od 5 komponenti programa IPA te se sastoji od Upravljačkog/ih tijela te Provedbene/ih agencija koje vrše natječajne i ugovorne procedure.

IPA se dodjeljuje putem četiri vrste ugovora: ugovor o uslugama, grant sheme (dodjela bespovratnih sredstava), ugovor o nabavi roba i ugovor o radovima

• Program IPA se provodi putem niza procedura koje su zadane PRAG-om (eng. Practical Guide for External Aid - Praktični vodič za vanjsku pomoć). PRAG je radni alat koji objašnjava ugovaračke procedure primjenjive na svu vanjsku pomoć financiranu iz proračuna Europske Zajednice i Europskog razvojnog fonda.

IPA I

• Program IPA komponenta I - Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija uključuje mjere izgradnje institucija i s njima povezanog ulaganja u Republiku Hrvatsku s ciljem ispunjavanja kriterija za pristupanje EU, a s naglaskom na ispunjenje političkih, ekonomskih i kriterija kojima se omogućuje ispunjenje obveza nakon punopravnog primanja Hrvatske u članstvo EU.

• Programski ciklus odvija se na godišnjoj razini te je iniciran je od strane Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, koji je Nacionalni IPA koordinator i odgovoran za programiranje projekata programa IPA – komponenta I

• cilj je rješavanje postojećih problema tj. postizanje napretka u pojedinom sektoru, ispunjenje preduvjeta za članstvo i dr.

• Pomoć može imati oblik tehničke pomoći, twinninga, nabave opreme te izvođenja radova. Ovisno o vrsti pomoći, korisnici projekta su u obvezi sufinancirati dio iznosa projekata i to za komponentu twinninga 5%, tehničke pomoći 10%, nabavu roba, izvođenje radova i tehničku pomoć koja ima za svrhu pripremu natječajne dokumentacije 25%.

IPA II – Prekogranična suradnja

• IPA komponenta II, pod nazivom prekogranična suradnja (IPA CBC), pruža potporu programima koji se odnose na prekograničnu suradnju graničnih regija Republike Hrvatske (RH) i susjednih zemalja članica EU te zemalja potencijalnih kandidatkinja

Osnovni prioriteti IPA komponente II su:
- poticanje prekogranične suradnje
- održivi razvoj okoliša
- razvoj tržišta - gospodarski razvoj
- poboljšanje suživota na vanjskim granicama EU
- poboljšanje kvalitete života u graničnim područjima
- izgradnja kapaciteta lokalnih/regionalnih/nacionalnih institucija za provedbu EU programa.

Ukupna alokacija za RH u okviru IPA komponente II – prekogranična suradnja, za trogodišnje razdoblje od 2007. do 2009. godine iznosi oko 40 milijuna EUR.

RH sudjeluje u:
- 3 prekogranična programa sa zemljama članicama EU (Italija, Slovenija i Mađarska)
- 3 prekogranična programa sa zemljama nečlanicama (Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna gora) i u 2 transnacionalna programa (Mediteran i Jugoistočna Europa)

• Specifičnost prekogranične suradnje je da predlagatelji projekta moraju biti neprofitne pravne osobe i moraju pripadati sljedećim kategorijama pravnih osoba:
- udruge: nevladine organizacije, udruge poslodavaca, profesionalne udruge, sindikati
- ustanove: ustanove javnog sektora, obrazovne i istraživačke ustanove
- zaklade
- gospodarske komore, obrtničke i trgovačke komore, javni servisi za zapošljavanje
- tijela regionalne i lokalne vlasti (županije, gradovi, općine)
- regionalne razvojne agencije, poslovni inkubatori, poduzetnički centri, centri za istraživanje i razvoj te ostale organizacije za potporu poslovnom sektoru
- poljoprivredne udruge i zadruge

• prijavitelji projekta obavezni su sufinancirati projekt vlastitim sredstvima (15% potrebno osigurati u vlastitom proračunu) te imati barem jednog prekograničnog partnera.

• prekogranični karakter projekta mora biti jasno vidljiv te se mora provoditi i imati pozitivan utjecaj s obje strane granice

IPA III

• podupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa kao i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja

• predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja, odnosno Strukturnih i Kohezijskih fondova

• korištenje sredstava temelji se na višegodišnjim programskim dokumentima tzv. Operativnim programima za sektore prometa, okoliša i regionalne konkurentnosti

IPA IIIa - podupire infrastrukturne projekte u sektoru prometa

- temelji se na višegodišnjim programskim dokumentu - Operativnom programu za promet 2007. - 2009. godina, u kojem ukupni iznos planiranih ulaganja iznosi preko 71 milijun EUR
- cilj je investirati u projekte koji imaju najveći učinak na modernizaciju željezničkih pruga i istovremeno pripremati projekte za buduća ulaganja u modernizaciju i poboljšanje uvjeta u sektoru unutarnje plovidbe
- Prioriteti i mjere

 

Prioritetna os 1

Unaprjeđenje željezničkog sustava u Hrvatskoj

 

Mjera 1.1

Nadogradnja i modernizacija pruge

 

Mjera 1.2

Povećanje sigurnosti i učinkovitosti rada željeznice

 

Prioritetna os 2

Unapređenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj

 

Mjera 2.1

Modernizacija i obnova riječnih putova i lučke infrasrukture

 

Prioritetna os 3

Tehnička pomoć

 

Mjera 3.1

Tehnička pomoć za upravljanje operativnim programom kojim se indentificiraju budući projekti, jača sposobnost i pripremaju budući operativni programi



IPA IIIb - namijenjena je financiranju projekata iz područja zaštite okoliša

- projekti koji se financiraju sastavni su dio Operativnog programa zaštite okoliša 2007. – 2009. čija vrijednost iznosi 71,3 milijuna EUR
- cilj je ulaganje u projekte s ciljem očuvanja okoliša kroz projekte razvoja infrastrukture za gospodarenje otpadom te poboljšanja sustava vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama
- Prioriteti i mjere
 

Prioritetna os 1

Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

 

Mjera 1.1

Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj/regionalnoj razini

 

Mjera 1.2

Sanacija lokacija visoko onečišćenih otpadom (crne točke)

 

Prioritetna os 2

Zaštita vodenih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama

 

Mjera 2.1

Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mreža

 

Mjera 2.2

Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz domaćinstava i industrije i poboljšanje kanalizacijske mreže

 

Prioritetna os 3

Tehnička pomoć s ciljem učinkovitog i djelotvornog upravljanja programom i razvijanja intitucionalne sposobnosti za pripremu projekata, upravljanje i apsorpciju IPA-e i strukturnih fondova

 

Mjera 3.1

Upravljanje OP-om i izgradnja sposobnosti



IPA IIIc - financiranje projekata iz područja regionalne konkurentnosti

- projekti koji se financiraju sastavni su dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007. – 2009. čija vrijednost iznosi 47,2 milijuna EUR
- cilj podrazumijeva korištenje raspoloživih financijskih sredstava za mjere jačanja gospodarske konkurentnosti i poticanja razvoja i rasta poduzetništva, odnosno stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima
- vrijednost Operativnog programa je 47.133.001 EUR, u čemu Republika Hrvatska sudjeluje s 11.783.251 EUR (25%), a kroz program IPA osigurava se 35.349.750 EUR (75%) bespovratne pomoći
- Prioriteti i mjere
 

 Prioritetna os 1

Poboljšanje razvojnih mogućnosti područja s poteškoćama u razvoju

 

Mjera 1.1

Poslovna infrastruktura

 

Prioritetna os 2

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

 

Mjera 2.1

Poboljšanje ulagačke klime

 

Mjera 2.2

Transfer tehnologije i potpora na znanju utemeljenim novoosnovanim poduzećima

 

Prioritetna os 3

Tehnička pomoć

 

Mjera 3.1

Upravljanje OP i jačanje institucionalne sposobnosti

 

Mjera 3.2

Razvoj sektorskih studija, priprema budućih programskih dokumenata i pripadajućih projektnih prijedloga

IPA IV

• podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalno uključivanje, a kao preteča Europskog socijalnog fonda (engl. European Social Fund) financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje

• 85 % ukupne financijske alokacije Operativnog programa osigurava EU, a 15% predstavlja nacionalni doprinos

• Korisnici sredstava EU mogu biti svi pravni subjekti (profitnog ili neprofitnog/javnog ili privatnog karaktera) odgovorni za iniciranje i/ili provedbu aktivnosti projekta za koje je raspisan natječaj u svrhu ostvarenja određenog cilja koji je ujedno i sastavni dio politike EU

• Prioriteti i mjere:

 

Prioritetna os 1

Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada

 

Mjera 1.1.

Potpora u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike na tržištu rada

 

Mjera 1.2.

Potpora učinovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje

 

Prioritetna os 2

Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

 

Mjera 2.1.

Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju, prilikom pristupa zapošljavanju

 

Mjera 2.2.

Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju, prilikom pristupa obrazovanju

 

Prioritetna os 3

Jačanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

 

Mjera 3.1.

Daljnji razvoj hrvatskog kvalifikacijskog okvira

 

Mjera 3.2.

Jačanje sustava obrazovanja odraslih

 

Mjera 3.3.

Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera

 

Prioritetna os 4

Tehnička pomoć

 

Mjera 4.1.

Priprema projekata

 

Mjera 4.2.

Upravlajnje Oprativnim programom

IPA V – IPARD (Rural Development)

• IPARD program provodi se kroz tri osnovna strateška prioriteta/cilja:
- Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedba standarda Zajednice
- Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja
- Razvoj ruralne ekonomije

• Provedba IPARD programa u Republici Hrvatskoj započela je 4. siječnja 2010. godine objavom prvog natječaja od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Dosadašnji rezultati prijava:
- U prvom natječajnom krugu za mjere 101. i 103. koji je trajao od 4. siječnja 2010. do 4. ožujka 2010. godine zaprimljeno je 37 zahtjeva od kojih je ukupno sedamnaest odobreno za financiranje. Petnaest projekata (15) se odnosi na mjeru 101 (s ukupnim odobrenim iznosom ulaganja od 42.835.799,63 kn i odobrenim iznosom potpore od 22.531.319,81 kn) dok se dva (2) odnose na mjeru 103 (s ukupnim odobrenim iznosom ulaganja od 25.491.787,25 kn i odobrenim iznosom potpore od 12.745.893,63 kn). Ukupni iznos ulaganja svih odobrenih projekata je 68.327.586,88 HRK, a ukupan iznos potpore je 35.277.213,44 HRK.
- U drugom natječajnom krugu za iste mjere koji je trajao od 17. svibnja 2010. do 7. lipnja 2010. godine zaprimljeno je 13 zahtjeva od kojih je:
- Mjera 101 – 8 prijava, ukupne vrijednosti ulaganja 24.344.857,29 HRK, a visina potpore 12.678.177,04 HRK
- Mjera 103 – 5 prijava, ukupne vrijednosti ulaganja 35.167.938,88 HRK, a visina potpore 17.583.969,44 HRK

PROGRAMI UNIJE

ŠTO SU PROGRAMI UNIJE?

Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU. Programi Unije su, temeljem posebne stavke u Općem proračunu EU, u pravilu namijenjeni državama članicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu približavanja Uniji. Kao takvi smatraju se jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država kandidatkinja za članstvo u EU s metodama rada Europske unije te njihovu integraciju u sektorske politike Unije u očekivanju pristupanja. Države koje nisu članice Europske unije, i kao takve ne doprinose zajedničkom proračunu Unije, dužne su platiti članarinu za sudjelovanje u Programima Unije, a iznos članarine razlikuje se od programa do programa. O kvaliteti podnesenih projekata ovisi koliko će se uspješno povući uložena sredstva te da li će ona biti manja, jednaka ili veća od uplaćene članarine.

Za svaki od programa u koji se Hrvatska želi uključiti potrebno je pregovarati i potpisati memorandum o razumijevanju koji uređuje financijski doprinos za sudjelovanje u programu te administrativne uvjete koje Hrvatska mora zadovoljiti (za neke od programa nužno je osnovati i prema pravilima Europske komisije akreditirati za rad posebne agencije, neki od programa zahtijevaju da nacionalni zakoni i propisi budu usklađeni s pravnom stečevinom Europske zajednice i sl.) Svako od tijela države uprave nadležno za koordinaciju pojedinog programa dužno je sa službama Europske komisije obaviti pregovore o tekstu memoranduma o razumijevanju te slijedom njegova potpisivanja obavijestiti potencijalne korisnike programa o mogućnostima koje on nudi i postupku prijave projekata. Budući da Republika Hrvatska mora osigurati financijska sredstva za sudjelovanje u Programima Unije, memorandumi o razumijevanju za sudjelovanje u Programima Unije podložni su postupku potvrđivanja u Saboru Republike Hrvatske, nakon čega stupaju na snagu. Nakon toga uplatiti će se sredstva za provedbu predmetnih programa. Dio nacionalnog financijskog doprinosa kojeg je Republika Hrvatska obvezna platiti za sudjelovanje u pojedinom programu, može se financirati iz pretpristupnih fondova (IPA).

Republici Hrvatskoj je trenutno dostupno 14 Programa Unije.

FP7 – 7TH FRAMEWORK PROGRAME - sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti

• najveći je Program Unije s proračunom koji iznosi više od 50 milijarda eura za razdoblje od 2007. do 2013 godine

• financijski instrument kojim Europska unija financira istraživanje i razvoj u Europi i drugim dijelovima svijeta; strategija počiva na trima stupovima koji čine tzv. trokut znanja: istraživanje, inovacija i obrazovanje

• sastoji od četiri potprograma potpore različitim vrstama aktivnosti povezanima s istraživanjem i razvojem npr. aktivnosti potpore ili koordinacije istraživanja, jačanje istraživačkih kapaciteta te izgradnja i održavanje mreža; program podupire i pionirska istraživanja te mobilnost istraživača

• četiri kategorije koje nazivamo specifičnim programima:
I. Suradnja: Potpora međunarodnoj suradnji u istraživanjima kojima je cilj jačanje konkurentnosti europske proizvodnje. Više od polovice ukupnih sredstava u proračunu FP7 predviđeno je za 10 tematskih područja: zdravstvo, hrana, informacijska i komunikacijska tehnologija, nanotehnologije, energija, okoliš (uključujući klimatske promijene), transport, prostor i svemir, sigurnost te društveno-ekonomske i humanističke znanosti.
II. Ideje: Potpora pionirskim istraživanjima u obliku financiranja višedisciplinarnih istraživačkih projekata pojedinačnih timova.
III. Ljudi: Potpora daljnjem školovanju, mobilnosti i profesionalnom razvoju istraživača.
IV. Kapaciteti: Potpora jačanju i optimalnom korištenju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta diljem Europe. Osim ovih četiriju kategorija dodjeljuju se i određena sredstva Zajedničkom istraživačkom centru za nenuklearne aktivnosti.

• Na natječaje FP7 mogu se javiti odgovarajuće institucije poput : - sveučilišta
- istraživačkih centara
- trgovačkih društava - posebno mala i srednja poduzeća
- samostalni istraživači

• Hrvatsko sudjelovanje:

 

RAZDOBLJE

NACIONALNI DOPRINOS U EUR

BROJ UGOVORENIH PROJEKATA

UKUPNO U EUR

 

FP5 (treća zemlja) 1998.-2002.

0

29

282.400

 

FP6 (treća zemlja) 2002.- 31.12.2005.

0

64

6 mil

 

FP6 (punopravno) 1.1.- 31.12.2006.

6.4 mil (3.2 mil iz PHARE)

70

10,2 mil

 

FP7 (punopravno) 1.1.2007. -

17,4 mil (10,5 mil iz PHARE i IPA)

108

23,9 mil

(do 29.10.2010.)

CIP – COMPETITIVENES AND INOVATION PROGRAMME - okvirni program za konkurentnost i inovacije

• za razdoblje 2007.- 2013. godine na raspolaganju ima proračun od 3,6 milijardi eura

• podijeljen je na tri komponente

• Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) sa 60% proračuna odnosno 2,170 milijarde eura

• Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP) 20% proračuna, odnosno 730 milijuna eura

• Inteligentna energija u Europi (IEE) 20% proračuna, odnosno 730 milijuna eura

• svrha programa je poduprijeti inovativne aktivnosti (uključujući eko-inovacije), osigurati bolji pristup malog i srednjeg poduzetništva financijama, osigurati usluge za potporu poslovanju u regiji, potaknuti bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), pomoći u razvoju informacijskog društva, promicati povećano korištenje obnovljivih energija i energetsku učinkovitost

• mogu sudjelovati razne institucije u zemljama korisnicama programa, npr:
- istraživački centri,
- javne institucije,
- mala i srednja poduzeća,
- agencije,
- gospodarske komore

a) CIP EIP - program za poduzetništvo i inovacije

• za razdoblje 2007.-2013. godine na raspolaganju ima proračun od 2,170 milijarde €

• ciljna skupina ovog dijela programa su mala i srednja poduzeća (MSP) u start-up fazi i u fazi razvoja, kojima se želi olakšati pristup financijskim sredstvima (fondovi rizičnog i sjemenskog kapitala, mikrokrediti do 25.000 €, zajmovi, garancijske sheme), potaknuti ih na implementaciju poduzetničke i inovativne kulture, korištenje inovativnih i ekoloških tehnologija, usklađivanje poslovanja s politikom zaštite okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije; unaprjeđenje poslovanja upotrebom informacijskih i komunikacijskih sustava, udruživanje u klastere, sklapanje oblika javno-privatnog partnerstva.

• osim malog i srednjeg poduzetništva, program je namijenjen i organizacijama/institucijama koje djeluju u području poticanja, promicanja i/ili podupiranja poduzetništva

• dosadašnji rezultati Hrvatske:
- 2009. godina - 14 od 32 zemlje sa 10 prijavljenih projekata
- 2010. godina – 10 od 34 zemlje

b) CIP ICT PSP - Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija

• Predviđeno trajanje ICT PSP programa je od 2007. do 2013. godine, a ukupni proračun programa je 730 milijuna eura, što se raspoređuje po godinama trajanja

• Program podupire akcije poticanja inovacije i konkurentnosti putem šireg usvajanja i što boljeg korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija među građanstvom, u tijelima državne vlasti i u gospodarskom sektoru

• Program je otvoren za sve pravne osobe registrirane u zemljama članicama EU. Pravne osobe registrirane izvan EU mogu sudjelovati pod istim uvjetima kao i zemlje članice na temelju i u skladu s uvjetima iz sporazuma o pridruživanju: EEA (Economy European Area - Island, Liechtenstein, Norveška) + Republika Hrvatska. Vode se pregovori s Izraelom i Turskom. Treće zemlje također mogu sudjelovati prema dogovoru, ali bez financijske potpore.

Sudjelovati mogu: državna tijela (ministarstva, lokalna i regionalna tijela, javne organizacije, npr. bolnice, škole, knjižnice, pokretači u pilot projektima tipa A te kao ključni korisnici u pilot projektima tipa B i tematskim mrežama), privatne tvrtke, uključujući MSP (kao dobavljači/isporučitelji inovacija, uglavnom u pilot projektima tipa B i tematskim mrežama) te akademska zajednica (kao stručnjaci i mogući isporučitelji inovacija)

Projekti tipa A imaju za cilj uspostaviti informacijski servis u nekoliko zemalja članica Europske unije i pridruženih zemalja. Informacijski servis razvijen projektom treba biti otvoreno interoperabilno rješenje dostupno svim zemljama članicama i pridruženim zemljama. U projektu tipa A mogu sudjelovati državne upravne organizacije i agencije. Potrebno je da najmanje 6 različitih zemalja članica (državna uprava ili odgovarajući centri koji rade za njih) ili pridruženih zemalja sudjeluju u konzorciju. Trajanje projekata je obično 36 mjeseci, od čega najmanje 12 mjeseci razvijeni informacijski servis mora biti u funkciji. Udio EU sufinanciranja je do 50% troškova za postizanje interoperabilnosti.

Projekti tipa B imaju za cilj napraviti prvu implementaciju inovativne usluge koja se temelji na IKT u javnom ili privatnom sektoru i primjenjuje se u realnim uvjetima, a može se koristiti na nacionalnoj i regionalnoj razini. Očekuje se sudjelovanje ukupnog vrijednosnog lanca dionika (državna tijela, dobavljači, industrijski dionici i korisnici). Naglasak je na promicanju uslužnih inovacija: projekt može financirati završne faze iz područja istraživanja i razvoja (R&D), može proširiti već testirani prototip usluge ili može povezati/integrirati nekoliko nepotpunih rješenja i napraviti novi inovativni pristup. Potrebno je osnovati konzorcij koji uključuje najmanje 4 pravne osobe iz 4 različite zemlje članice ili pridružene zemlje. Trajanje je obično od 24 do 36 mjeseci, od čega najmanje 12 mjeseci razvijeni informacijski servis (projektna usluga) mora biti u funkciji. Udio EU sufinanciranja je do 50% prihvatljivih troškova projekta (uključujući troškove za djelatnike, putovanja i smještaj te ostale posebne troškove).

Tematske mreže imaju za cilj povezati relevantne dionike i stručnjake koji će dati podršku razvoju informacijskog društva korištenjem IKT. Rad tematskih mreža treba se usredotočiti na radne grupa, radionice i razmjenu dobrih iskustava. Rezultati tematskih mreža trebaju biti jasno definirani i mjerljivi i dostupni javnosti. U konzorciju koji prijavljuje tematske mreže mora sudjelovati najmanje 7 različitih zemalja članica ili pridruženih zemalja. Trajanje tematskih mreža je od 18 do 36 mjeseci. Hrvatski Zavod za telemedicinu sudjeluje u tematskoj mreži CALLIOPE (eng. Creating a European coordination network for eHealth interoperability implementation).

Mreže najbolje prakse (BPN) aktivnost je namijenjena jedino za provedbu teme ''Digitalne knjižnice'', kao podrška razmjeni dobre prakse u ovom području, a za prijelazno razdoblje do 2011. godine. Najmanje 7 različitih zemalja članica ili pridruženih zemalja trebaju sudjelovati u konzorciju.

c) CIP IEE – INTELIGENT ENERGY EUROPE - Inteligentna energija u Europi

• Predviđeno trajanje programa je od 2007. do 2013. godine, a ukupni proračun programa je 730 milijuna €, što se raspoređuje po godinama trajanja

• doprinosi ostvarenju ciljeva europske energetske i ekološke politike promoviranjem korištenja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti te energetski učinkovitog prijevoza putem financiranja aktivnosti koje doprinose uklanjanju tržišnih prepreka, promjenama u ponašanju, stvaranju povoljnog poslovnog okruženja za rast energetske učinkovitosti i tržišta obnovljivih izvora energije

• Subjekti koji sudjeluju u programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne, sa sjedištem u jednoj od zemalja članica EU-a, zemljama EFTA-e (Norveška, Island i Lihtenštajn) i Hrvatskoj. Subjekti u ostalim zemljama kandidatkinjama, zemljama zapadnog Balkana te trećim zemljama imat će pravo sudjelovanja ovisno o ispunjavanju uvjeta za pristupanje programu. Pravo sudjelovanja također imaju međunarodne organizacije

• EU ovim programom sufinancira aktivnosti u sljedećim područjima:
- SAVE: jačanje energetske učinkovitosti i racionalnog korištenja resursa u industriji i građevinarstvu. Uključuje provedbu dugotrajnih trening programa za izgradnju radne snage i aktivnosti s ciljem poboljšanja energetske efikasnosti u kućanstvima te izgradnje tržišta za energetski učinkovite proizvode.
- ALTENER: akcije su usmjerene na promociju i potporu korištenju izvora obnovljive energije i energetske diverzifikacije za proizvodnju električne i toplinske energije.
- STEER: promoviranje učinkovitijeg korištenja energije u prometu te primjena novih i obnovljivih goriva u prometu.
- Ne financiraju se aktivnosti kao što su: ulaganje u infrastrukturu, projekti istraživanja i tehnološkog razvoja (RTD), to područje pokriva FP7 program, studije izvedivosti, investicijski troškovi za projekte održivih izvora energije, promocija posebnih proizvoda/ brandova, uredska oprema, računala.

• Aktivnosti se mogu prijaviti u tri osnovna oblika:
- Projekti promocije i diseminacije: sudjelovanje najmanje triju subjekata iz triju različitih država. EU sufinancira najviše 75% troškova ukupne vrijednosti projekta: strateške studije, kreacija, proširivanje i reorganizacija struktura i instrumenata za razvoj OIE, promocija sistema i opreme održive energije, razvoj struktura za informiranje, obrazovanje i treninge.
- Projekti tržišne replikacije: projekti namijenjeni lokalnim vlastima za uvođenje novih tehnologija, procesa, koncepata i proizvoda na tržište.
- Osnivanje lokalnih ili regionalnih energetskih agencija: dovoljno je jedno tijelo lokalne ili regionalne razine. EU sufinancira najviše 75% troškova ili u ukupnom iznosu najviše 250.000,00 eura. U Republici Hrvatskoj trenutno djeluju 4 energetske agencije osnovane uz potporu programa Inteligentna energija u Europi.

• Dosadašnji uspjesi hrvatskih partnera:

MARCO POLO II

• Ukupni proračun programa za razdoblje 2007. – 2013. godine iznosi 450 milijuna eura

• Ciljevi programa su smanjenje opterećenja cestovnog prometa, smanjenje negativnog učinka teretnog prijevoza na okoliš u zemljama Europske unije i jačanje intermodalnosti, čime se želi pridonijeti učinkovitu i održivu prometnom sustavu.

• Program podupire aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim relevantnim tržištima, uključujući tzv. "morske autoceste" i mjere izbjegavanja cestovnog preopterećenja.

• Pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljuju se jednom godišnje

• Projekte mogu prijavljivati pravne osobe registrirane u državama članicama programa (EU, Norveška, Island, Lihtenštajn i Hrvatska), samostalno ili u konzorciju sastavljenom od dva ili više subjekta

• Iz proračuna programa se financira između 35% i 50% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o aktivnosti.

• Program je namijenjen tvrtkama u privatnom i državnom vlasništvu (primjerice; prijevoznici, špediteri, zračne luke, morske i riječne luke, udruženja (ako su osnovana kao zasebne pravne osobe).

• U okviru ovog programa za financiranje nisu prihvatljivi čisti infrastrukturni projekti, istraživački i razvojni projekti te projekti čiji su rezultati studije (manja infrastrukturna ulaganja, odnosno, infrastrukturne adaptacije su dozvoljene).

• Program podržava pet vrsta aktivnosti:
- Aktivnosti izmjene modaliteta transporta
- Katalizatorske aktivnosti
- Morske autoceste
- Aktivnosti izbjegavanja cestovnog preopterećenja
- Zajedničke obrazovne aktivnosti

PROGRESS

• Program Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost

• Proračun je 743,25 milijuna eura za sedmogodišnje razdoblje trajanja.

• PROGRESS se sastoji od pet komponenti:
- Zapošljavanje: podupire provedbu Europske strategije zapošljavanja
- Socijalna zaštita i uključivanje: podupire provedbu Modela otvorene koordinacije u području socijalne zaštite i uključenosti u društvo.
- Radni uvjeti: podržava poboljšanje radne okoline i radnih uvjeta, što uključuje zdravlje i sigurnost na poslu.
- Raznolikost i borba protiv diskriminacije: financira aktivnosti vezane uz učinkovitu implementaciju principa nediskriminacije i promoviranja europske politike poštovanja raznolikosti.
- Ravnopravnost spolova: ima za cilj provedbu strategije EU Putokazi ka ravnopravnosti žena i muškaraca 2006.-2010. i Europskog pakta o ravnopravnosti spolova te podržava učinkovitu provedbu ravnopravnosti i jednakosti spolova.

• Primjeri aktivnosti koje se mogu financirati iz programa PROGRESS:
- studije u europskim razmjerima, kao što su istraživanja zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu
- prikupljanje statističkih podataka o broju nezgoda i bolesti na radnom mjestu, pregled podataka o radnoj snazi, diseminacija rezultata
- edukacija pravnika i osoba koje politiku provode u praksi
- stvaranje nacionalnih mreža stručnjaka, primjerice pravnih stručnjaka, razmjena i rasprava o pitanjima koja pokreću zakoni EU-a u vezi sa zapošljavanjem i pitanjima primjene tih zakona
- financiranje EU-ovih mreža nevladinih udruga koje se bore protiv socijalne isključenosti i diskriminacije zbog rase, dobi ili invalidnosti, te promiču ravnopravnost spolova
- kampanje za širenje svjesnosti o socijalnoj politici i politici zapošljavanja u EU-u i s njima povezanoj legislativi.

• Prioriteti za financiranje u okviru programa PROGRESS definiraju se na početku svake godine u okviru Radnog programa. Financijska potpora dodjeljuje se na temelju poziva za javno nadmetanje (call for tender), te poziva za prijedloge projekata (call for proposal).

• Iz proračuna programa se sufinancira najviše 80% od ukupnih troškova projekta.

• U programu mogu sudjelovati tijela regionalne i lokalne uprave, agencije i zavodi za zapošljavanje, državni statistički uredi, stručnjaci i savjetnici za istraživanja, sveučilišta i istraživački centri, mediji, nevladine udruge (poglavito udruge članice europskih mreža udruga), socijalni partneri.

• Dosadašnji rezultati Hrvatske:
- 2008. – 342.686,89 €
- 2009. – 419.046,91 €

MEDIA 2007

• Program Unije namijenjen financiranju aktivnosti audiovizualnog sektora; aktivnosti pretprodukcije i postprodukcije, tehnološkog i tržišnog napretka, te digitalizacije.

• Ukupan proračun programa MEDIA 2007 za razdoblje od 2007. do 2013. godine, iznosi 755 milijuna eura, s tim da se 65% toga iznosa izdvaja za promociju i distribuciju europskih filmova izvan matične zemlje.

• Glavni ciljevi programa MEDIA 2007 jesu:
- Očuvanje i promoviranje europskih kulturnih raznolikosti i kinematografskog nasljeđa osiguravanjem javnog pristupa toj baštini i poticanje dijaloga između kultura
- Povećanje optjecaja europskih filmova
- Povećanje komercijalnosti europskog audiovizualnog sektora na globalnom tržištu.

• U svrhu ostvarivanja tih ciljeva, program podupire pet skupina programskih aktivnosti
- Usavršavanje - više od 50 različitih programa usavršavanja kao što su pisanje scenarija (Arista, Moonstone), ekonomski i financijski menadžment (EAVE, Berlin Talent Campus) te nove tehnologije (INYOP, ETNA-CARTOON)
- Razvoj projekata - promoviranje razvoja produkcijskoga projekta putem financijskoga podupiranja nezavisnih europskih producentskih tvrtki. Potiče se razvoj igranoga, kreativno-dokumentarnog i animiranog filma te interaktivnih projekata za računala, internet, mobilne telefone, konzola za igrice i novih oblika za digitalne televizije.
- Distribucija - europski distributeri mogu zatražiti financijsku pomoć za prikazivanje europskih filmova izvan matične zemlje
- Promocija/Festivali - promidžba kinematografije i audiovizualnih programa te potpora za održavanje filmskih festivala
- Nove tehnologije - dodatno financiranje različitih audiovizualnih projekata; razlikujemo potporu za pilot-projekte i potporu za „Growth and Audiovisual: i2i Audiovisual“.

• natjecati se mogu: hrvatske tvrtke i profesionalci u području audiovizualnih medija; redatelji, producenti, scenaristi i ostale fizičke i pravne osobe koje se bave audiovizualnim djelatnostima

• Dosadašnji rezultati Hrvatske:
- 2008. - razvoj pojedinačnih projekata: 95.000 €
- festivali: 62.921 €
- selektivna distribucija: 48.000 €
- EUROPACINEMAS: 43. 165 €
- UKUPNO: 249.086 €
- 2009. - razvoj pojedinačnih projekata: 55.000 €
- festivali: 123.000 €
- selektivna distribucija: 22.500 €
- automatska distribucija: 95.376 €
- EUROPACINEMAS: 65. 407 €
- UKUPNO: 361.283 €

KULTURA 2007 – 2013

• Financiraju se projekti kulturne suradnje u svim vrstama umjetničkog i kulturnog rada: scenskim umjetnostima, vizualnim umjetnostima, književnosti, kulturnoj baštini, povijesti kulture itd.

• Programom Kultura žele se postići tri važna cilja:
- promicanje prekogranične mobilnosti kulturnih djelatnika
- poticanje transnacionalnog kretanja kulturnih i umjetničkih djela
- njegovanje interkulturalnog dijaloga.

• U svrhu ostvarivanja tih triju ciljeva, program podupire tri skupine programskih aktivnosti:

I) Prva programska aktivnost - potpora akcijama u kulturi
- omogućuje kulturnim organizacijama raznih zemalja suradnju u kulturnim i umjetničkim projektima poput:
- višegodišnjih projekata suradnje, u trajanju od tri do pet godina
- mjere suradnje, u trajanju od najviše dvije godine
- posebnih mjera povezanih s osobito istaknutim i kompleksnim akcijama poput projekta Europska prijestolnica kulture.

II) Druga programska aktivnost - potpora tijelima u kulturi
- tijela u kulturi koja primaju potporu na toj osnovi trebala bi poticati suradnju među kulturnim organizacijama različitih europskih zemalja, prepoznati potrebe europske umjetničke zajednice, zastupati ovaj sektor u komunikaciji s institucijama Europske unije, sudjelovati u javnoj kulturnoj debati te djelovati kao ambasadori europske kulture

III) Treća programska aktivnost - potpora aktivnostima analize i diseminacije
- daje potporu aktivnostima analize i širenja informacija koje na razne načine pridonose višem stupnju svjesnosti o programu Kultura i njegovim aktivnostima.

• financiraju se projekti kulturnih ustanova i drugih sudionika kulturnog života, poput kulturnih centara, knjižnica, kazališta, glazbenih škola, glazbenih udruga, muzeja, galerija, udruga književnika, festivala, izdavača, odjela za kulturu u tijelima regionalne i lokalne uprave te pojedinaca koji djeluju u sektoru kulture

• prijaviti se mogu isključivo pravne osobe registrirane u jednoj od zemalja članica programa, s temeljnom djelatnosti u domeni kulture (zemlje članice EU; EEA – Island, Lihtenštajn, Norveška, zemlje kandidati – Hrvatska, Turska, Makedonija; Srbija te Crna Gora)

• Dosadašnji rezultati Hrvatske:

 

 

2007.

2008.

2009.

2010.

 

Uplaćena članarina RH

170.000

170.000

170.000

170.000

 

Ukupna vrijednost projekta

7.620.063,80

4.684.398,48

3.409.458,60

11.697.843,02

 

HR projektni partneri

357.000,00

262.125,50

290.325,60

1.095.900,02

 

Stopa povlačenja sredstava u odnosu na iznos članarine

210%

155%

171%

645%

FISCALIS 2013

• cilj programa je stvoriti pouzdanije i bolje djelovanje poreznog sustava na unutrašnjem tržištu EU poticanjem suradnje na području porezne politike

• Program potiče bolju primjenu i razumijevanje poreznih zakona u Europskoj uniji te nastoji informirati i razmjenjivati primjere dobre prakse sa zemljama kandidatkinjama, zemljama potencijalnim kandidatkinjama i zemljama članicama Europske politike susjedstva

• Program podupire sljedeće vrste aktivnosti na području porezne politike:
- razvoj komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija, uključujući Zajedničke komunikacijske mreže / Zajednička sučelja sustava (CCN/CSI), sustav za razmjenu podataka o PDV-u (VIES), sustave trošarina, Interoperabilni informatički sustav za upravljanje trošarinama (EMCS)
- uspostavljanje multilateralne kontrole u vezi s oporezivanjem osoba koje podliježu plaćanju poreza u različitim zemljama sudionicama
- organiziranje seminara, radionica,projektnih grupa, radnih posjeta i obrazovnih aktivnosti

• Otvoren je svim državama članicama, zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama te određenim zemljama koje sudjeluju u Europskoj politici susjedstva, ovisno o stupnju sukladnosti njihova sustava zakonodavstvu Europske unije.

CARINA 2013

• Svrha Customs 2013 programa je koordinacija rada carinskih službi u zemljama članicama u cilju omogućavanja djelovanja unutrašnjeg tržišta EU, pojednostaviti carinski sustav i zaštititi tržište i građane od prijevare

• Aktivnosti koje se financiraju kroz program su razvoj informatičkih sustava za razmjenu podataka i stvaranje elektroničkih baza podataka

• U programu sudjeluju države članice i zemlje kandidati, a u ovoj fazi pozivaju se i zemlje potencijalni kandidati i zemlje članice Europske politike susjedstva (ENP)

• Korisnici ovog programa su svi djelatnici Carinske uprave

• Dosadašnji rezultati Hrvatske:
- Tijekom 4 godine, do 31.03.2010 ukupno je sudjelovalo 276 carinskih stručnjaka u 199 aktivnosti, uz trošak od ukupno 262.690,00 EUR od čega je oko 85% iznosa sredstva EU
- Tijekom 2009. Godine (01.04.2009. do 31.03.2010.) sudjelovalo je 71 carinski stručnjak, na 64 aktivnosti, uz trošak od ukupno 66.870,95 EUR od ukupno 77.600,95 EUR raspoloživih za ovo razdoblje

EUROPA ZA GRAĐANE

• Ovim programom se pruža potpora širokom spektru aktivnosti i organizacijama koje promiču „aktivno europsko građanstvo”, to jest uključivanje građana i organizacija civilnoga društva u proces europske integracije

• Program Europa za građane financira četiri vrste aktivnosti:
- Aktivni građani za Europu aktivnost je u kojoj građani izravno sudjeluju, bilo kroz projekte bratimljenja gradova ili kroz druge vidove građanskih projekata. Projekti bratimljenja gradova postali su vrlo popularni u cijeloj Europi i obuhvaćaju aktivnosti poput: sastanaka građana, tematskog umrežavanja zbratimljenih gradova, višegodišnjih projekata za umrežene zbratimljene gradove, pilot projekata u obliku okruglih stolova Građana.
- Aktivno civilno društvo u Europi usmjerena je na organizacije europskog civilnog društva koje će primati strukturnu potporu na temelju svojih programa rada ili potporu za transnacionalne projekte.
- Zajedno za Europu daje potporu za događaje koji imaju za svrhu jačanje vidljivosti Europske unije, za studije i informatičke alate, a obraća se najširoj publici preko svih granica, približavajući Europu njezinim građanima.
- Aktivno europsko sjećanje daje potporu za očuvanje spomen-mjesta i arhivskih zbirki povezanih s deportacijama i odavanjem počasti žrtvama nacizma i staljinizma.

• Program je otvoren za sudjelovanje svim dionicima u projektima promicanja aktivnog europskog građanstva (predlagatelj mora biti neprofitna organizacija):
- lokalne vlasti i organizacije koje ih predstavljaju, organizacije koje se bave istraživanjem europskih javnih politika („think thanks“), skupine građana, organizacije civilnoga društva, udruge, sindikati, obrazovne institucije, organizacije aktivne u različitim područjima djelovanja

• Dosadašnji rezultati Hrvatske:
- Ukupni iznos apsorbiranih sredstava: više od 1M EUR (godišnja članarina za sudjelovanje Rh iznosi 85.000,00 EUR)
- Broj financiranih projekata predloženih od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave: 15 (uključujući 4 projekta u kojima su JLRS-i sudjelovali kao partneri)
- Broj projekata predloženih od strane organizacija civilnog društva: 21 i 3 odobrena projekta potpore djelovanja Kontakt točke za program Europa za građane, koje je prijavio Ured za udruge Vlade RH

PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (LLP)

• Najveći program Europske komisije u području obrazovanja i stručnog usavršavanja

• Razdoblje od 2007. do 2013. Godine - proračun od 7 milijardi EUR na europskoj razini

• Ciljevi: podrška suradnji i mobilnosti između obrazovnih sustava unutar EU kako bi postali simbol za kvalitetu u obrazovanju

• U Programu sudjeluje 27 država članica EU te Island, Lihtenštajn, Norveška i Turska

• Od 2009. godine Republika Hrvatska sudjeluje u ograničenom opsegu, a od 01.01.2011 godine kao ravnopravna sudionica

• Program za cjeloživotno učenje se sastoji od četiri sektorska potprograma u sklopu kojih se dodjeljuju stipendije i potpore projektima koji naglašavaju transnacionalnu mobilnost pojedinaca, promiču bilateralna i multilateralna partnerstva i poboljšavaju kvalitetu sustava obrazovanja i stručnog usavršavanja kroz multilateralne projekte.

• Program se sastoji od sljedećih četiriju potprograma:
- Comenius - namijenjen predškolskom odgoju, osnovnoškolskom i srednjoškolskom općem obrazovanju. Comenius omogućuje suradnju obrazovnih institucija i organizacija u okviru tog sustava (vrtići, osnovne i srednje škole) diljem Europe i pojedinaca iz tih ustanova (odgajatelji, nastavnici, ravnatelji, nenastavno osoblje, zatim nastavnici koji još nisu stekli iskustvo rada u nastavi i nastavnici koji se nakon nekog vremena ponovno vraćaju nastavi). Sudjelovanjem u pojedinim aktivnostima Comeniusa potiče se učenje i razumijevanje različitosti europskih kultura i jezika te se podiže razina kvalitete školskog obrazovanja u Europi.
- Erasmus - dio Programa za cjeloživotno učenje koji je usmjeren na visokoškolsko obrazovanje. U okviru njega moguće je sudjelovati u individualnoj mobilnosti te u europskim obrazovnim projektima. Za hrvatske ustanove iz područja visokog obrazovanja preduvjet je za sudjelovanje dokument pod nazivom Erasmus sveučilišna povelja (Erasmus University Charter - EUC) kojim se jamči da je dotična visokoškolska ustanova ispunila određene preduvjete za sudjelovanje u programu Erasmus. Visokoškolske ustanove prijavu za Erasmus sveučilišnu povelju šalju Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu. Hrvatski studenti te nastavno i nenastavno osoblje zaposleno na raznim obrazovnim ustanovama i organizacijama moći će odlaziti na partnerske inozemne ustanove u svrhu studiranja, učenja, obavljanja stručne prakse, održavanja nastave ili stručnog usavršavanja. Time obrazovne ustanove dobivaju na svom međunarodnom karakteru, povećava se mobilnost sudionika obrazovnog procesa kao i njihova konkurentnost i zapošljivost na tržištu rada, te dolazi do bolje razmjene iskustava, znanja i nastavnih metoda.
- Leonardo da Vinci - dio Programa za cjeloživotno učenje koji obuhvaća strukovno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama obrazovanja (osim za mobilnost u visokoškolskom obrazovanju što obuhvaća Erasmus). Njime se omogućava usavršavanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti kroz sudjelovanje u mobilnosti, te u europskim obrazovnim projektima. Uključuje sve osobe koje su na bilo koji način povezane sa strukovnim obrazovanjem, bilo da su to obrazovne ustanove poput srednjih strukovnih škola, pučkih učilišta ili institucija iz gospodarskog sektora, na primjer, gospodarske komore, poduzeća ili trgovačkih organizacija te im omogućuje stručno usavršavanje u inozemstvu.
- Grundtvig - dio Programa za cjeloživotno učenje koji omogućuje suradnju između institucija koje pružaju ili omogućuju obrazovanje i usavršavanje odraslih diljem cijele Europe te pojedinaca, sudionika takvog obrazovanja. Program je namijenjen općem obrazovanju odraslih, stjecanju znanja i vještina pomoću kojih se možemo lakše suočiti sa raznim organizacijskim i poslovnim izazovima, te poboljšanju opće kvalitete života. Obrazovanje u okviru Grundtviga može biti formalno, neformalno i informalno.

• Transverzalni program povezuje ova četiri potprograma, a cilj mu je promicati europsku suradnju u području koje pokriva dva ili više potprograma (horizontalno djelovanje). Podupire aktivnosti kao što su: suradnja u politici i inovacije u cjeloživotnom učenju; promicanje učenja stranih jezika; razvoj inovativnih, na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama utemeljenih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse cjeloživotnog učenja; diseminacija i upotreba rezultata aktivnosti koje se financiraju iz Programa za cjeloživotno učenje i prethodnih s njim povezanih programa te razmjena primjera dobre prakse.

• Program Jean Monnet se nadovezuje na ove aktivnosti te podupire obrazovanje i istraživanje u području europskih integracija unutar, ali i izvan EU. Cilj mu je poticati aktivnosti poučavanja i istraživanja u studijima europskih integracija te pružiti podršku djelovanju odgovarajućeg broja institucija i udruženja čiji rad je usmjeren na pitanja europskih integracija i na obrazovanje i osposobljavanje u europskoj perspektivi. Pokrenut 1990. godine, program je danas prisutan u 60 zemalja u svijetu, te 700 sveučilišta provodi Jean Monnet kolegije.

• Sudjelovanje je otvoreno za sve vrste obrazovnih ustanova, od predškolskih do visokoškolskih ustanova, strukovnog obrazovanja i usavršavanja, obrazovanja odraslih te pojedince - učenike, studente i nastavnike. Za svaki pojedini dio programa propisano je koja je kategorija sudionika predviđena.

• Državno tijelo zaduženo za uključivanje i nadzor provedbe programa u RH je Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa. Nacionalna agencija zadužena za provedbu programa u RH je Agencija za mobilnost i programe EU.

MLADI NA DJELU

• Najveći program EU u području neformalnog obrazovanja (2007. – 2013. 885 milijuna EUR) koji je namijenjen:mladima u dobi od 13 do 30 godina
- osobama koje rade s mladima
- udrugama mladih
- lokalnim/regionalnim javnim tijelima
- neformalnim skupinama mladih

• Prioriteti: europsko građanstvo, aktivno sudjelovanje mladih u društvu (u životu zajednice), kulturalna različitost te uključivanje mladih s smanjenim mogućnostima

• Ciljevi: razvijanje solidarnosti, solidarnost i tolerancija, uzajamno razumijevanje među mladima iz različitih zemalja, aktivnostima i organizacijama mladih, europska suradnja

• U programu mogu sudjelovati: zemlje članice EU, Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska, Hrvatska, Turska te ostale partnerske zemlje

• Dosadašnji rezultati u Hrvatskoj:
- Od 2009. godine Republika Hrvatska u ograničenom opsegu, a od 01.012011 godine kao ravnopravna sudionica
- Raspoloživa sredstva za 2010. godinu bila su: 436.849,00 EUR
- Zatraženi financijski iznos: 711.962,91 EUR,a dodijeljene: 432.868,40 EUR
- Broj odobrenih projekata: 45 (razmjene mladih – 11, inicijative mladih – 16, demokratski projekti mladih – 3, EVS – 7, osposobljavanje i umrežavanje – 8)
- Broj odobrenih sudionika: 708

• Državno tijelo zaduženo za uključivanje i nadzor provedbe programa u RH je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Nacionalna agencija zadužena za provedbu programa u RH je Agencija za mobilnost i programe EU (Odsjek za program Mladi na djelu).

ERSMUS MUNDUS

• Program podupire vrhunske diplomske i doktorske studije u EU i naglašava vidljivost i atraktivnost europskog visokog obrazovanja u trećim zemljama (sve ostale zemlje koje su se uključile u ovaj program, uključujući npr. zemlje Južne Amerike, Azije) kroz promidžbu i poticanje međunarodne suradnje.

• U programu naglasak na međunarodnoj suradnji s trećim zemljama

• Potencijalni su korisnici programa visoka učilišta koja predlažu zajedničke programe diplomskih/doktorskih studija i pojedinci (nastavnici i studenti).

• Program Erasmus Mundus se provodi kroz 3 aktivnosti:
- Aktivnost 1 - združeni diplomski i doktorski studiji
- Aktivnost 2 – partnerstva između visokih učilišta iz EU koja provode studij Erasmus Mundus (odabran kroz aktivnost 1) i visokih učilišta u trećim zemljama (svim ostalim zemljama uključenim u program).
- Aktivnost 3 - promidžbene aktivnosti visokog obrazovanja kao npr. internacionalizacija visokih učilišta ili međusobno priznavanje kvalifikacija između visokih učilišta iz EU i visokih učilišta iz trećih zemalja.

DRUGI PROGRAM AKTIVNOSTI ZAJEDNICE U PODRUČJU ZDRAVSTVA 2008. – 2013.

• Program HEALTH za razdoblje 2008. – 2013. Ima za cilj nadopuniti, podržati i pružiti dodanu vrijednost politikama javnog zdravlja zemalja članica i pridonijeti povećanju solidarnosti i prosperiteta EU kroz zaštitu i promicanje čovjekovog zdravlja i sigurnosti i poboljšanja javnog zdravlja

• Aktivnosti su komplementarne s nacionalnim politikama država članica i dodaju im europsku vrijednost. To znači da u njima trebaju sudjelovati čimbenici iz raznih zemalja sudionica te da bi rezultati trebali biti primjenljivi i u drugim europskim zemljama i regijama

• Ciljevi programa: poboljšati zdravstvenu sigurnost građana, promovirati zdravlje, uključujući smanjenje nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti te prikupljati i širiti informacije i znanje o zdravlju

• Sudjelovanje u programu javnog zdravlja otvoreno je cijelom nizu institucija, primjerice:
- istraživačkim institutima i sveučilištima
- javnoj upravi
- nevladinim organizacijama
- komercijalnim tvrtkama

• Procjena povučenih sredstava u RH 2009. godine:
- Sveukupno za projekte 238.546,00 EUR
- Nacionalno sufinanciranje 68.397,00 EUR
- Članarina u 2009. godini je iznosila 138.646,00 EUR (sredstva IPA programa 117.849,10 EUR + nacionalna komponenta 20.796,90 EUR)

FINANCIJSKI INSTRUMENTI CIVILNE ZAŠTITE I MEHANIZAM ZAJEDNICE ZA CIVILNU ZAŠTITU

• temelji se na dva glavna zakonska propisa: Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu i Financijski instrument za civilnu zaštitu

• zajedno obuhvaćaju tri glavne faze ciklusa upravljanja u katastrofama: prevenciju, spremnosti i reagiranje

• cilj natječaja je nadopuniti nacionalne aktivnosti na području: prevencije, spremnosti i odgovora u slučaju katastrofa

• Financijski instrument za civilnu zaštitu - pruža komplementarnu podršku naporima država članica usmjerenih na zaštitu, ponajprije ljudi, ali i okoliša i imovine, uključujući kulturnu baštinu; zatim u slučaju prirodnih katastrofa ili onih izazvanih od ljudi (teroristički činovi, tehnološki, radiološki ili ekološki incidenti velikih razmjera)

• Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu – ima za cilj olakšati suradnju u intervencijama pomoći civilne zaštite u hitnim slučajevima, kada je potrebno reagirati žurnom akcijom; intervencija predviđa u situacijama kada pripremljenost zemlje pogođene katastrofom nije dovoljna za adekvatnu reakciju jer nema dovoljno dostupnih resursa. Udruživanjem kapaciteta civilne zaštite iz zemalja koje sudjeluju u ovom programu, ovaj Mehanizam Zajednice može osigurati bolju zaštitu, prvenstveno ljudi, ali isto tako i prirodnog i kulturnog okoliša i imovine.

• Korisnici projekta u RH: tijela državne uprave, javna uprava, sveučilišta, međunarodne organizacije, nevladine organizacije te tvrtke uključujući malo i srednje gospodarstvo

KOHEZIJSKI I STRUKTURNI FONDOVI

ŠTO JE KOHEZIJSKA POLITIKA EU?

Kohezijska politika Europske Unije osmišljena je kako bi se umanjile društveno-ekonomske razlike između zemalja članica EU i neujednačenosti razvoja njenih regija. U financijskom razdoblju 2007.- 2013. ona iznosi 308 milijardi EUR od 864,3 milijardi EUR ukupnog proračuna EU. Pomoć iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU osigurava se putem višegodišnjih operativnih programa (OP) koji su dio šireg strateškog konteksta nacionalnih razvojnih planova svake zemlje članice, a provode se unutar definiranog vremenskog perioda tj. programskog razdoblja. Strukturni fondovi i Kohezijski fond se sufinanciraju uglavnom uz pomoć javnih nacionalnih ili regionalnih / lokalnih sredstava, iako je moguće uključiti i sredstva privatnog sektora.

Instrumenti kohezijske politike su:
- Europski fond za regionalni razvoj (EFRR),
- Europski socijalni fond (ESF)
- Kohezijski fond

Ciljevi instrumenata su:
- konvergencija (postizanje i održavanje stabilnosti cijena, tečajnih stopa, dugoročnih razina kamatnih stopa i održivih državnih financija)
- regionalna konkurentnost i zapošljavanje
- teritorijalna suradnja.

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

(engl. European regional development fund -ERDF) ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Republici Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja. Pomoć iz ovog fonda usmjerava se na statističke prostorne jedinice prema EU klasifikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike EU te regije služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU. Ciljevi - kategorije intervencija EU pomoći u programskom razdoblju 2007. - 2013. su 'konvergencija', 'regionalna konkurentnost i zapošljavanje' te 'europska teritorijalna suradnja'. Prema NUTS metodologiji Hrvatska je podijeljena na tri NUTS II regije za koje se očekuje da će najviše koristiti kategoriju intervencija iz cilja 'konvergencija'.Cilj 'konvergencija' obuhvaća regije koje odgovaraju razini NUTS-a II i regije u kojima je BDP (eng. GDP) po glavi stanovnika ispod 75% EU prosjeka. Ima za zadatak ubrzati približavanje najslabije razvijenih zemalja članica i regija poboljšanjem uvjeta za rast i zapošljavanje, kroz povećanje i poboljšanje kvalitete investiranja u fizički i ljudski kapital, razvoj inovacija i društva znanja, prilagodljivost gospodarskih i društvenih promjena, zaštitu i poboljšanje okoliša kao i administrativne učinkovitosti. Razina sufinanciranja za ovaj cilj je do 75% ukupnih troškova pogodnih za sufinanciranje (eligibility expenditure).

EUROPSKI SOCIJALNI FOND

Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima, sljedećim djelovanjima:
- Sredstva se dijele u cijeloj Zajednici i u svim regijama, posebno u onima gdje gospodarski razvoj usporen.
- Poboljšanje kvalitete života građana EU omogućavanjem njihovog stjecanja vještina i boljih mogućnosti zapošljavanja.
- U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva za razdoblje od 2010.-2013. godine državama članicama EU dodijeljeno je 75 milijardi EUR.

Prihvatljiva područja ulaganja u okviru ESF-a su:
- privlačenje i zadržavanje ljudi u zaposlenosti i modernizacija sustava socijalne zaštite
- poboljšanje prilagodljivosti radnika i tvrtki te fleksibilnosti tržišta rada
- povećanje investicija u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i stjecanje vještina
- jačanje administrativnih kapaciteta
- pomoć u održavanju zdrave radne snage

KOHEZIJSKI FOND

Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja. U financijskoj perspektivi 2007. - 2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi EUR. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 85% pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvoren je Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj te nakon proširenja u svibnju 2004. godine i novim državama članicama Unije.

Kohezijski fond financira intervencije na području:
- Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša
- Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
- Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks)
- Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU te potiče inter-modalne prometne sustave.

Nacionalni strateški referentni okvir, NSRO (eng. National Strategic Reference Framework, NSRF) krovni je strateški dokument za programiranje strukturnih fondova EU i Kohezijskog fonda po pristupanju Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije.

Tematski prioriteti unutar NSRO-a su:
- Razvoj modernih prometnih sustava i povećana privlačnost regija
- Ulaganje u okoliš i energetsku infrastrukturu za održivi razvoj i poboljšanje prirode i životnog prostora
- Konkurentnost i uravnoteženi regionalni razvoj
- Zaposlenost i razvoj ljudskog kapitala
- Razvoj administrativnih kapaciteta

Spomenuti prioriteti detaljnije će se razraditi na razini pojedinačnih operativnih programa.

Prijedlog Europske komisije o financijskim alokacijama za Republiku Hrvatsku:

 

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PAKETA ZA RH (EK)                                                       (iznosi u milijunima EUR)

 

PLANIRANA SREDSTVA

2012

2013

Ukupno

 

1. Održivi razvoj

1.005,60

1.386,70

2.392,30

 

     1a Konkurentnost za rast i zapošljavanje

89,70

97,50

187,20

 

     1b Kohezija za rast i zapošljavanje

915,90

1.289,20

2.205,10

 

2. Očuvanje i upravljanje prirodnim resursima

242,80

438,50

681,30

 

2a Izdaci za unapređenje tržišta i izravna plaćanja

18,00

126,30

144,30

 

3. Sloboda, sigurnost i pravda

97,40

72,20

169,60

 

4. Administracija

45,00

77,00

122,00

 

5. Kompenzacija

170,40

32,40

202,80

 

6. Ukupno planirana sredstva (RH)

1.561,20

2.006,80

3.568,00

 

     Kohezija za rast i zapošljavanje EU 27

52.425

54.188

106.613

 

RH kao % EU 27

(kohezija za rast i  zapošljavanje)

1.75%

2,38%

2,07%

 

7. Ukupno planirana sredstva (EU27)

147.210

151.976

 

 

8. RH kao %EU 27 (ukupno planirana sredstva)

1,06%

1,32%

 

 

PROCIJENA UPLATE RH U PRORAČUN EU

2012

2013

Ukupno

 

 

609

647

1.256

Gift Ribbon